Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Staro Petrovo Selo

Pročitajte koristan tekst o zdravstvenim tegobama prouzročenima promjenama vremenskih prilika.

 pripremila dr. Verica Jačmenica-Jazbec                      

                            Kad boli „promjena vremena“

Nekad su nas na Medicinskom fakultetu učili da djeca boluju od dječjih bolesti, a stari ljudi od staračkih. U ono doba činilo mi se da su se samo stariji ljudi žalili da ih boli „promjena vremena.“ Danas to više nije tako. Za vrijeme svojega dugogodišnjeg rada u bolnici često sam se znala začuditi kako, uoči približavanja ciklone ili nevremena, čak i mala djeca u svojim krevetićima više plaču i nevozno se vrpolje.

Ponekad se pogrešno prosuđuje da su ljudi koji podliježu promjenama vremena - simulanti ili psihički labilne osobe. Današnje medicinske statistike ukazuju da je 30 do 50 % pučanstva podložno promjenama vremena. Tu spadaju djeca do 15. godine i odrasli iznad 50. godine. Takvi se ljudi zovu meteoropati, a njihove tegobe meteoropatije. Žene su češće žrtve te nevolje, osobito one nakon 50. rođendana. Meteoropatiji su osobito skloni kronični bolesnici: reumatičari, tlakaši, astmatičari, ljudi sa gastritisom i žene s migrenama.

Danas sve češće živimo u zatvorenim, često i klimatiziranim prostorima. Naš organizam je sve manje u doticaju s prirodom. Tijelo nam je sve manje trenirano pa gubimo mogućnost prilagodbe na promjene u atmosferi. Danas postoje sve veće oscilacije temperature tijekom dana. Ljeta su sve toplija i duža, a zime sve blaže.

Povijest meteoropatije

Razmišljanja o tom fenomenu nisu novotarija. Već prije 2.500 godina o tome je u staroj Grčkoj naučavao i pisao naš glasoviti učitelj medicine, Hipokrat. U nekadašnjoj Dubrovačkoj Republici postojao je propis prema kojem se važni zakoni nisu donosili u danu kada je vladala južina ili nagla promjena vremena. Čak su se i neka kriminalna djela, učinjena u vrijeme južine, kažnjavala blaže jer su ih ljudi učinili pod utjecajem nepovoljnoga vremena.

Što je to vrijeme

Vrijeme je splet od više elemenata: temperature zraka, vrste vjetra, vlažnosti zraka, stupnja osunčanosti, prisustva magle, atmosferskog tlaka zraka, kiše, grmljavine, oblačnosti te pozitivne ili negativne ionizacije zraka.

Spuštanje tlaka zraka predskazuje dolazak ciklone ili hladne fronte. Uoči pogoršanja vremena dolazi do prezasićenosti zraka pozitivnim ionima. Ta pojava pak negativno djeluje, podražujući naš živčani sustav. Hladni zrak pojačava napetost mišića, a zbog toga dolazi do sužavanja krvnih žila i slabije cirkulacije. Čovječji organizam djeluje poput stroja koji stalno razgrađuje (sagorijeva) razne tvari. Taj proces se zove metabolizam. On nas održava na životu. Metabolizam ima i svoje nusprodukte koji su nekorisni, čak i štetni po naše zdravlje. Zato se oni pomoću  cirkulacije krvi izbacuju iz tijela. Ako se zbog lošeg vremena poremeti cirkulacija krvi, u tijelu nam se nakupljaju štetne tvari. One nadražuju živce pa osjećamo nelagodu ili bol.     

Na sva živa bića djeluju sile zemljine gravitacije, elektriciteta i magnetizma. I životinje reagiraju na promjene vremena. One predosjećaju pojavu oluje, čak i nadolazak potresa. Ptice, osobito golubovi tada postaju dezorijentirani. Pčele gube ritam života i ne vraćaju se na vrijeme u svoje košnice. Konji i psi postaju uznemireni, a mačke prestrašene. Kad pada tlak zraka, svi insekti u zraku lete niže nego obično. To se osobito može dobro opaziti po tome kako ih lastavice tada love u niskom letu. Prije nevremena lastavice lete tek metar iznad zemlje, dok za vrijeme stabilnog vremena lete visoko iznad krovova kuća.

Vjetrovi

Meteoropatiji osobito doprinose neke vrste vjetrova. Na Mediteranu puše vjetar zvan „široko.“ On prelazi preko morskih valova, a uzrokuje iritabilnost i agresiju. U Izraelu puše vjetar „šarav“ koji dolazi iz pustinje i nosi sa sobom sitan pijesak. On uzrokuje teške migrene i nagle skokove krvnog tlaka.

Iz Alpa puše topli vjetar „fen“ koji dolazi sa snježnih planina. On uzrokuje psihičku nestabilnosti pa su za vrijeme toga vjetra u krajevima blizu Alpa češća samoubojstva. Američki vjetar „Sveta Ana“ uzrokuje migrene, melankolije i depresije.

Biološki uzroci bolova

Zdrav ljudski mozak stvara kemijske tvari, tzv. dobre i loše moždane hormone. Oni su potrebni za međusobno povezivanje i uredno funkcioniranje moždanih stanica. To nam olakšava prilagodbu na sve životne situacije. Dolazak lošeg vremena u mozgu uzrokuje povećanu proizvodnju hormona ACTH ili hormona stresa. On je tzv. negativan hormon, jer donosi osjećaj tjeskobe i razdražljivosti. Kad vlada loše vrijeme mozak smanjeno luči tzv. dobri hormon, serotonin koji smiruje bol i donosi nam osjećaj zadovoljstva.

Kad prije kiše pada atmosferski tlak zraka, u našem tijelu dolazi do širenja tekućina i plinova. Ljudsko tijelo se sastoji od 80% vode. Kada se ta voda u tijelu širi, pritišće nam živce i stvara  bol. U našim zglobnim ovojnicama nalazi se i tekućina i zrak. Sa širenjem zraka i tekućine ovojnice zglobova se proširuju te pritišću na okolno tkivo i živce. Zato nas bole zglobovi i kosti. Naši sinusi u glavi su šupljine ispunjene zrakom. On se uoči promjene vremena širi, pritišće okolne živce i uzrokuje glavobolju.

Znakovi meteoropatije

Kad se pogoršava vrijeme, javlja se: glavobolja, migrena, nesanica, pospanost, razdražljivost, umor, nemoć, slabija koncentracija, lupanje srca, napadi otežanog disanja, nagle promjene raspoloženja, bezvoljnost, apatija, depresija, pesimizam, mučnina, nedostatak apetita ili pak prejedanje, bol u želucu, bol zglobovima, kostima i mišićima, vrtoglavica, nesvjestica, nagli skokovi krvnog tlaka, drhtavica, bol u proširenim venama, bol na mjestima prijašnjih lomova kostiju ili na ožiljcima od operacija, svrbež kože, oslabljeni vid, šum u ušima, bol u očnim jabučicama, zbunjenost, strah od teških bolesti. Prije oluje ljudi se češće svađaju. Žene imaju pojačana menstrualna krvarenja. Češći su spontani pobačaji. Češće se događaju silovanja. Ljudi češće dobivaju modrice čak i na male udarce. Poremećaji raspoloženja obično dolaze u jesen kada dani postaju sve kraći, kada je sunčevog svjetla sve manje i kada su ljudi sve manje na otvorenom i u dodiru s prirodom. Kod naglog pogoršanje vremena povećava se  broj bolesnika s moždanim udarima i srčanim infarktima. 

Liječenje

Kod blažih tegoba treba piti čaj koji smiruje živce i ublažava bol (čaj od biljke pasiflore, kamilice, lipe, gloga, metvice, matičnjaka, ginsenga). Ljudima koji pate od kroničnog umora preporuča se vitamin B12. On stimulira metabolizam i povećava razinu energije. Treba obustaviti uživanje kave, nikotina i alkohola. Niskotlakašima će dobro doći malo slaniji obrok te poslije ručka čaša crnog vina. Kod nesanice je dobar čaj od valerijane. Za smirenje se može udisati kap lavandinog ulja ili ulja paprene metvice. Hrana mora biti bogata povrćem i voćem. Takvim osobama treba dosta sna i odmaranja. Dobro je imati električni aparat za ionizaciju zraka. On stvara negativno naelektrizirane čestice u zraku, što smiruje tegobe. Bolesnicima se preporuča polusatna šetnja na otvorenom, uz kvalitetne sunčane naočale, jer će se na taj način smanjiti glavobolja. Potrebno je piti do dvije litre vode ili blagog čaja. Preporuča se uzimanje magnezija. Radi poticaja cirkulacije dobro je tuširanje naizmjenično  toplom i hladnom vodom.

Preventiva

Dobro je prakticirati pola sata dnevno neke fizičke aktivnosti, npr. vožnje na sobnom biciklu ili na otvorenom. Meteoropati se ne bi trebali previše toplo oblačiti. U dnevnom boravku dovoljna je temperatura od 20 stupnjeva. Takvi ljudi trebaju pratiti bioprognoze na televiziji ili preko novina i prema njima organizirati svoje zahtjevnije poslove u kući ili u domaćinstvu.

Dobro je nabaviti kućni mjerač vlage zraka (higrometar).

Visokotlakaši trebaju znati da za liječenje povišenog krvnog tlaka postoje ljetne i zimske doze lijekova. Zimi su krvne žile više stisnute, tada je krvni tlak viši i zato su potrebne veće doze lijekova. U ljetu se krvne žile šire i opuštaju, krvni tlak je niži pa su potrebne manje doze lijekova.

Zaključak

Ljudi koji pate zbog promjene vremena mogu uoči oluje postati veoma malodušni. Kod njih se javlja strah od teške bolesti i osjećaj da im nitko ne može pomoći. Preporuča se da si čovjek u takvim „teškim“ danima zapiše sve zdravstvene promjene koje osjeća. Kad loši dani prođu i vrijeme se stabilizira, dobro je pogledati te bilješke i uočiti da se radilo samo o prolaznim nevoljama, a ne o ozbiljnoj bolesti.

Ako dobro upoznamo svoje tijelo i svoje simptome, lakše ćemo prebroditi teške dane kad nastupa promjena vremena.

Na taj način ćemo sebi i svojima olakšati život i bez odlaska k liječniku.