Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Staro Petrovo Selo

Pročitajte ovaj koristan tekst dr. Verice Jačemnica-Jazbec.

                                                Orah

Od svih orašastih plodova, orah je predmet najvećega interesa znanstvenika. Oni se njime bave više od 50 godina. Svake godine u Americi se organizira Konferencija o orahu na kojoj stručnjaci raspravljaju o svim novostima o tom čudesnom plodu te o najnovijim istraživanjima njegovih učinaka na ljudsko zdravlje.
Samo 7 oraha dnevno (to je oko 30 grama) ima dovoljno proteina, zdravih masnoća, vlakana, biljnih sterola, vitamina, minerala i antioksidansa za povoljan učinak na zdravlje. U 7 oraha ima ugljikohidrata, vlakana, proteina, masnoća, kalcija, šećera, željeza, mangana, bakra, magnezija, fosfora i vitamina B6. Orasi su jedini od orašastih plodova koji sadrže visoku količinu omega 3 esencijalnih masnih kiselina.

Korisni učinci oraha
Orasi su odlični za zdravlje srca, a uz to i pomažu u sniženju krvnoga tlaka. Smanjuju rizik za razvoj metaboličkoga sindroma, šećerne bolesti i upalnih procesa općenito. Sprečavaju pojavu zloćudnih bolesti. Pomažu u održavanju poželjne tjelesne težine. Povoljno djeluju na mozak jer poboljšavaju shvaćanje, pamćenje, smanjuju rizik za razvoj Alzheimerove bolesti.
Smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje. U kombinaciji s vitaminom E (koji je prirodnim antioksidans) orasi pomažu u smanjenju štete uzrokovane slobodnim radikalima te odgađaju proces starenja kože. Ulje oraha je idealno za ovlaživanje kože, kao i za uklanjanje tamnih podočnjaka. Zbog kombinacije kalija i masnih kiselina orasi potiču rast kose. 

Čuvanje oraha
Antioksidansi koji su neprijatelji zloćudnih bolesti se nalaze u orahovoj gorkoj kožici.
Orasi su lako pokvarljivi. Njihove zdrave masnoće su osjetljive na zrak i toplinu. Orasi u ljusci se mogu čuvati na sobnoj temperaturi do godinu dana. Oljuštene orahe odmah treba staviti u hladnjak. Zamrznuti orasi se mogu čuvati u ledenici do godinu dana.

Stabla oraha u prirodi
Ispod velikih stabala oraha vide se ogoljela područja bez trave. Uzrok leži u kemikaliji zvanoj hidrojuglon. To je neotrovna tvar koju orah aktivno izlučuje iz korijena u tlo. Te tvari ima u manjoj količini i u ostalim dijelovima oraha; u kori, grančicama, ovojnici plodova i lišću.
U dodiru sa zrakom ili česticama tla, inače neotrovni hidrojuglon oksidira i pretvara se u otrovni juglon. Iz otpaloga lišća i kore plodova kiša odnosi juglon u tlo. Juglon pojedinim biljkama otežava klijanje, usporava rast ili čak uzrokuje propadanje. On djeluje poput herbicida. Štetno djelovanje juglona iz lišća može se spriječiti redovitim skupljanjem prije nego što kiša ispere otrov u tlo. Otpuštanje otrova iz korijena oraha ne može se ukloniti.
Korijen stabla oraha je vrlo snažan i razgranat. On se može širiti do dvadeset metara od debla u svim smjerovima. Zato se na toj udaljenosti može očekivati štetno djelovanje .
Zbog toga orah nije dobro saditi uz vrtove jer mu je juglon loše djeluje na rajčicu, krumpir, papriku, patlidžan, jabuke, kruške, višnje, kupine, borovnice.
Orah se ne sadi niti blizu kuće, jer njegovo snažno korijenje može urasti pod temelj kuće i nadizati ga. Juglon se u tlu spontano raspada, a pogotovo brzo propada u tlu bogatom organskom tvari gdje ga razgrađuju mikroorganizmi.
Tko želi imati u vrtu siguran kompost, lišće, koru i grančice oraha treba kompostirati na zasebnom mjestu. Lišće oraha se kompostira do 6 mjeseci. Nakon toga vremena u kompostu više nema otrovnoga juglona.

Lišće oraha odbija insekte (mrave, moljce, uši, stjenice). Zato ga ljudi stavljaju kao insekticid u kuće, ormare, škrinje.
Orah je popularna namirnica za kolače. Od njega se prave i žestoka pića, likeri i orahovača